Junker je dobro znani naziv za Prusko plemstvo koje se smatralo nositeljem ujedinjenja Njemačke u devetnaestom stoljeću. Zanimljivo, predsjednik Europske komisije je Juncker. Jedno slovo razlike.

Prošli puta smo komentirali prvi i neuspješni pokušaj da se lideri EU dogovore oko novog vodstva, odnosno ključnih pozicija. Predsjednik Europske komisije je izabran brže i lakše nego se očekivalo pa je bilo iznenađenje kada se nije uspjelo u nakani da se izaberu i «predsjednik EU» i «ministar vanjskih poslova EU».

U predsjedničkoj kampanji Ronalda Reagana i Jimmy Cartera održane su televizijske debate. Jedan od trenutaka koji se najviše pamte su kada je Reagan odgovarao na Carterove tvrdnje s «there you go again», pomalo sugerirajući da to možda i nije tako.

Europski lideri su prošlog petka izabrali novog predsjednika Komisije. To je Jean-Claud Juncker, bivši premijer Luxembourg-a (koji je već treći kandidat za predsjednika Komisije iz te malene zemlje). Naoko, ništa posebno, «Spitzenkandidati» ili vodeći kandidati političkih grupacija su bili poznati prije Euro izbora pa nije trebalo biti iznenađenja. Ali, ispod površine ima puno toga što se događa u ovom trenutku u EU.

Gotovo je gotovo ! Euro izbori su iza nas, rezultati poznati ... Ne zna se tko će biti novi predsjednik Europske komisije ali to i nije najbitnije pitanje (bar ne za građane a ne baš i za poduzetnike).

Izbori za EU parlament se bliže, prošli tjedan je održana i prva TV debata između kandidata za budućeg predsjednika EU Komisije. Anketirani hrvatski građani nisu pokazali interes ni poznavanje jer se još uvijek čini da je EU «tamo negdje».

Konačno! U četvrtak je Europski parlament glasovao i usvojio amandmane na Povezani kontinent (ili uredbu o jedinstvenom telekomunikacijskom tržištu -Telecom Single Market Regulation). Bura je nastala kao i uvijek pred izbore (samo da podsjetimo, Europarlamentarci zatvaraju svoja vrata 17 travnja a stavljaju se na raspolaganje biračima 25 svibnja) oko kontroverzne teme, ovoga puta oko mrežne neutralnosti.

Pitanje vam zvuči čudno? Da, neobično. Naime, prošli tjedan je u Europskom Parlamentu bio tjedan zaštite podataka. Glasovanje o uredbi o zaštiti osobnih podataka, direktivi o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti ("cybersecurity" direktiva), o izvještaju o masovnom prisluškivanju (tzv PRISM skandal i čuveni Ed Snowden).

Prošli tjedan puno novosti. Prvo je glasovanje o prijedlogu Povezanog kontinenta odgođeno u Europskom parlamentu navodno zbog nedostatnog prijevoda amandmana na više službenih jezika EU (bili su dostupni "samo" na engleskom jeziku) da bi pred kraj tjedna Vijeće i Europski parlament postigli dogovor o uredbi o e-osobnoj i direktivi o smanjivanju troškova izgradnje infrastrukture širokopojasnog Interneta.

Ovaj tjedan je bio povijesan za Srbiju i značajan za EU. Srbija je počela pregovore s EU, kao treća država «Zapadnog Balkana», poslije Hrvatske i Crne Gore. Makedonija, Albanija i Kosovo će se još načekati, Bosna da i ne govorimo. Da podsjetimo, Hrvatska je otvorila pregovore 2003. godine, Crna Gora 2012 i sada Srbija. Podsjeitmo se, prije sto godina, Srbija je bila u središtu svjetske pozornosti kao jedan od kako se vjeruje uzroka za pokretanje Prvog svjetskog rata.

Kada se zakuhala gospodarska kriza u Grčkoj, svi su počeli kovati razno-razne skraćenice kojima bi opisali dubinu krize i moguće učinke. Jedan od tih je GrExit, aludirajući da bi zbog učinaka krize i kao jedno od najboljih mogućih rješenja, Grčka napustila euro i opet uvela drahmu. Sada se možete pitati čemu ovaj uvod? Pa nedavno su prošle skoro tri godine i Grčka je preuzela rotacijsko predsjedništvo Vijećem EU. Svoj program je službeno predstavila prošlog tjedna, na svečanosti na kojoj je nazočio cjelokupni sastav Europske komisije.

Nova godina je uvijek razdoblje za svođenje računa u prošloj godini i pogled unaprijed. U 2013. godini glavne teme u EU iz područja ICT-a su bili povezani kontinent (jedinstveno telekom tržište), informacijska sigurnost i zaštita podataka. Dok je prva tema zauzimala dosta medijskog prostora i dizala puno prašine, pogotovo oko «seksi» teme kao što je ukidanje naknada za uslugu roaminga u EU, druge dvije teme iako bitne u globalnim razmjerima su prošle gotovo neprimijećeno, iako mogu imati značajan učinak na «običnog» čovjeka.

Prošli tjedan su ministri telekomunikacija 28 zemalja članica EU razmatrali na sastanku Vijeća ministara aktualne zakonodavne prijedloge na razini EU. Između ostalih direktivu o informacijskoj sigurnosti mreža, uredbu o e-osobnoj iskaznici, uredbu o smanjivanju troškova izgradnje širokopojasnih pristupnih mreža i naravno uredbu o jedinstvenom telekom tržištu odnosno Povezani kontinent ("Telecom Single Market Regulation" ili "Connected Continent").

Nakon šest mjeseci pregovora i dvije godine priprema Europski parlament i Vijeće su usvojili višegodišnji financijski okvir Unije ("Multi-Annual Financial Framework") za razdoblje 2014-2020, kao i proračun Unije za 2014. godinu. Što bi se dogodilo da se proračun i okvir nisu usvojili? Politički - debakl, suštinski - ništa, jer bi se primjenjivao proračun iz 2013. godine, sve dok se ne bi usvojio novi. Debakl u političkom smislu bi nastao jer je ovo prvi puta nakon Lisabonskog Ugovora da se primjenjuju novi mehanizmi i nove ovlasti u dogovaranju proračuna Unije između Vijeća (čitaj: država članica) i Europskog parlamenta.

Disciplina je nešto što skoro svi mislimo da znamo. Međutim ako malo bolje razmislimo, ispada da je disciplina kao u vojsci - slijediti zapovijedi, jer netko drugi misli da tako treba raditi. Ima dosta istine u tome, ali to nije sve. Što je zapravo disciplina? Disciplina je kada si odredite što ćete napraviti, zadate si kako i slijedite taj kako. Ključna razlika s vojskom je u tome da ovdje sami sebi zadajete zapovijed.

Već sam pisao o paketu Europske komisija od 12. rujna kojim bi se dodatno reguliralo telekomunikacijsko tržište („Povezani kontinent“). Rasprave u Briselu o ovom paketu ne jenjavaju, a gospođa Kroes s križarskim zanosom obilazi industriju, države članice i Europski parlament ne bi li osigurala podršku za svoj prijedlog. Kako stvari stoje, ne polazi joj baš za rukom. Ovaj tjedan je ETNO (Europska asocijacija telekom operatora) organizirala godišnju konferenciju zajedno s Financial Times-om, gdje je ova tema bila na veliko raspravljana.

Predsjednik Europske komisije Barroso održao je ove godine svoj vjerojatno posljednji govor o „stanju Unije“. Sukladno Lisabonskom ugovoru, predsjednik Komisije jednom godišnje predstavlja zastupnicima u Europskom parlamentu „stanje Unije“, slično kao što i američki predsjednik jednom godišnje predstavlja „stanje američke Unije“ u Kongresu. Ove godine nije bilo bombastičnih sound bite-ova kao prošle godine (Europa federalnih država).

Europska komisija je konačno 12. rujna objavila dugo najavljivani paket kojim bi se dodatno reguliralo telekomunikacijsko tržište. Zakonodavni paket „Povezani kontinent“ predstavio je predsjednik Komisije Barroso u svojem govoru o „stanju Unije“ kojim se planira smanjiti naknade potrošača, birokracija povezana s operaterima, a korisnicima i pružateljima usluga donijet će nova prava, sve u cilju kako bi Europa opet postala predvodnik u digitalnom svijetu.

Koliko smo puta čuli "ne talasaj", "nije vrijeme", "što ti to treba". Drugim riječima - nemojte riskirati, nije vrijedno. Nije li? Ima i druga strana medalje koja kaže "tko ne riskira ne profitira" i "ako si sam pomogneš, i Bog će ti pomoći. Cijeli život je zapravo jedan veliki rizik. Da li znamo što će nam se događati, što ćemo raditi, da li i kako ćemo uspjeti u onome čime se bavimo? Isto tako, kada pogledamo malu djecu, oni su rođeni za riskiranje - idu pa padnu, opet se dižu pa kreću - ukratko ne haju previše za rizik i ne odustaju! Zašto smo zapravo skloni ne-poduzimanju rizika?